Zapadni mediji: Putin pravi pobjednik

06. септембар 2014. 22:28

31 0

U osvrtima zapadnoevropskih medija se ističe i to da je "pravi pobjednik" u cijeloj situaciji ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji je plan za mirovno rješenje krize prihvatio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je, uprkos odbojnosti SAD i još nekih zemalja NATO, obrazložio da je "najbitnije da se spasu ljudski životi".

U osvrtima zapadnoevropskih medija se ističe i to da je "pravi pobjednik" u cijeloj situaciji ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji je plan za mirovno rješenje krize prihvatio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je, uprkos odbojnosti SAD i još nekih zemalja NATO, obrazložio da je "najbitnije da se spasu ljudski životi".

Porošenko je, kako se objašnjava, bio sučeljen i s ozbiljnim porazima i gubicima ukrajinske armije i slabo kontrolisanih dobrovoljaca u sukobima s pobunjenicima na istoku zemlje, a zaprijetila je opasnost da snage Kijeva izgube i stratešku luku Mariupolj na Azovskom moru.

Ukrajinski predsjednik takođe želi i da situaciju koliko-toliko uredi jer inače ne mogu biti održani izbori koje je on u zemlji sazvao za oktobar.

Britanski dnevnik Gardijan ocjenjuje da "stoji djelimična ruska pobjeda", ali će sprovođenje sporazuma o primirju zavisiti od toga kako će se Rusija i Zapad nagoditi oko budućeg geopolitičkog položaja Ukrajine.

Dodatne evropske sankcije mogu biti zaustavljene ako se ispostavi da se primirje poštuje, rekli su neki šefovi država EU po završetku samita NATO u Njuportu, gdje je odlučeno da se vojno ojačaju istočne članice zbog "ruske prijetnje", iako je konačni stav bio manje oštar nego što su tražili Amerikanci, Poljska i baltičke zemlje.

To se prije svega duguje stavu kancelarke Angele Merkel, prenose njemački mediji, koja je bila za to da se "pokaže oštrina, ali ostave i otvorena vrata za dijalog".

Sankcije EU treba da usvoje vlade dvadesetosmorice, a više zemalja, među kojima posebno Austrija, Slovačka, Češka i Mađarska, slabo su voljne da se to i primijeni.

Ove članice EU jako sumnjaju u svrsishodnost sankcija, jer, kažu izvori u Briselu, iako su pogodile i rusku i privredu EU, nemaju upliva na bitne odluke Moskve.

Komentatori mnogih zapadnoevropskih medija ocjenjuju da je na samitu NATO bila vidljiva podjela između "jastrebova" na čelu sa SAD koji su "Evropu gurali ka odmjeravanju snaga i okršaju s Rusijom", kako je napisao francuski list Figaro, i onih koji su bili za to da se, uz vojno jačanje saveznika na istoku, ne sruše mostovi za moguću i cijelom kontinentu potrebnu saradnju s Rusijom.

Tako treba protumačiti, rekli su diplomatski zvaničnici EU, i dijelom protivrječno obrazloženje predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza i predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja da se pooštrene kaznene mjere Moskvi usvajaju "da bi se ojačalo načelo da sankcije EU imaju za cilj da se podstakne promjena ponašanja Rusije u zbivanjima u Ukrajini".

Moskva je upozorenjem da je "mir ugrožen" oštro reagovala na odluku NATO da u istočnoevropskim zemljama postavi baze s izuzetno moćnom jedinicom za hitro uzvraćanje na "rusku prijetnju", a kritikovala je i najavu zaoštravanja sankcija EU, uprkos primirju Kijeva i pobunjenika.

Više zapadnoevropskih medija ocjenjuju da je primirje Kijeva i pobunjenika vrlo krhko, da će ukrajinske vlasti s pobunjenicima dugo i teško pregovarati s položaja oslabljenog, da je u suštini kriza prerasla u "zamrznuti sukob u korist pobunjenika", kako kaže rimska Republika.

Francuski list Figaro navodi da su sad pobunjeni djelovi na istoku Ukrajine dobili priznanje kao sagovornici koji traže neku vrstu samostalnosti ili autonomije, a "pobunjenici sad trajnije drže i osvojene djelove teritorija".

Pariski Mond čak smatra da sporazum o primirju i pregovorima Kijeva i pobunjenika predstavlja "pobjedu za Putina, koji je više nego ikad gospodar igre u ukrajinskom sukobu".

Mond dodaje da "pošto je separatistima dozvolio da izbore vojnu prednost, ruski predsjednik se sad ponovo na međunarodnoj pozornici pojavio u svojstvu onoga koji gradi mir".

Bivši šef francuske diplomatije Iber Vedrin upozorio je da se "ne može mrziti Putin, jer će Rusija uvijek biti tu".

Vedrin misli da "treba preispitati politiku Zapada prema Rusiji za posljednjih 20 godina", jer je Putinovo reagovanje nusproizvod zapadne nepametne i ponižavajuće politike prema Rusiji.

Uz "sve zamjerke koje se mogu staviti Putinu", kaže Vedrin, nužno je u etapama ponovno sređivanje odnosa Zapada i Rusije.

Извор: cafe.ba

У категорију паге

Loading...